Arapske zemlje na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi planiraju 73,4 GW vjetroelektranskih i solarnih projekata, što je jednako peterostrukom povećanju trenutnog kapaciteta, navodi se u izvješću američke nevladine organizacije Global Energy Monitor. Označava ozbiljan odmak od nafte i plina.
Zemlje u regiji, uključujući neke od vodećih svjetskih proizvođača nafte, najviše se klade na solarnu energiju, pri čemu se očekuje da će više od 49,5 GW solarnih projekata biti u funkciji do kraja desetljeća. Planirano je da će energija vjetra dodati više od 11,3 GW kapaciteta do 2030., dok bi solarni projekt od 12,5 GW u Omanu trebao biti pušten u rad do 2038.
S više od 39,7 GW potencijalnih solarnih i vjetroelektrana, Oman, Maroko i Alžir pojavljuju se kao žarišne točke na karti zelene energije MENA-e, čineći više od polovice planiranih novih solarnih i vjetroelektrana u regiji.
Oman je na vrhu popisa arapskih zemalja koje prelaze s fosilnih goriva na zelenu energiju. Sultanat je najavio, razvija ili gradi 15,3 GW solarnih projekata, daleko premašujući očekivana zemlja od 0.3 GW za elektrane na plin i 0.04 GW za projekte temeljene na nafti.
Maroko je na drugom mjestu s 14,4 GW solarnih i vjetroelektrana planiranih projekata u sljedećih pet godina. To je ekvivalentno šesterostrukom plinskom kapacitetu planiranom za postavljanje u sjevernoj Africi.
Što se tiče proizvodnje solarne energije i energije vjetra, prve tri arapske zemlje su Egipat s 3,5 GW, UAE s 2,6 GW i Maroko s 1,9 GW.
Global Energy Monitor je u svom izvješću primijetio da je razmjer solarnih i vjetroprojekata u regiji daleko veći nego u ostatku svijeta. NVO je rekla da je prosječna veličina budućih solarnih parkova u regiji oko četiri puta veća od one u ostatku svijeta, a prosječna veličina vjetroelektrana više od jedan i pol puta veća od one u ostatku svijeta.