Kasnije ove godine, Afrička unija će predstaviti dokument od pet stranica na 27. konferenciji stranaka o klimatskim promjenama (COP27) ističući prednosti razvoja industrije nafte i plina s niskim udjelom ugljika u regiji. Industrija u procvatu ne samo da će pomoći gospodarstvima naftnih država, već će također pružiti priliku naftnim i plinskim tvrtkama da razviju i ulažu u svoja fosilna goriva s niskim udjelom ugljika i premoste zeleni tranzicijski jaz dok globalna potražnja i dalje raste. Istodobno, neke afričke zemlje ubrzavaju svoj tempo u razvoju strategija zelene energije i ulažu u obnovljivu energiju. Ali ovo je samo početak afričkog energetskog procvata, jer će ga njeni golemi obnovljivi izvori dodatno nadopuniti.
Godine 2019. Međunarodna agencija za obnovljivu energiju (IRENA) predložila je daljnje proširenje primjene obnovljive energije u Africi i naglasila da regija sadrži veliku količinu obnovljive energije, rekavši da se očekuje da Afrika igra vodeću ulogu u budućem razvoju obnovljiva energija. Međutim, trenutna slaba pouzdanost opskrbe obnovljivom energijom u Africi dovela je do rasprostranjenih prekida u opskrbi električnom energijom, tako da mnoge zemlje ostaju ovisne o fosilnim gorivima, kočeći razvoj mješavine energije i ukupnog gospodarstva. U nedavnom izvješću IRENA-e navedeno je da "obilje biomase, geotermalne, hidro, solarne i energije vjetra na ovom kontinentu ima potencijal brzo promijeniti status quo u Africi."
U vrijeme izvješća 600 milijuna ljudi u Africi, odnosno oko 48 posto ukupne afričke populacije, nije imalo pristup energiji. Ali IRENA kaže da bi čista energija mogla zadovoljiti oko četvrtinu afričkih energetskih potreba do 2030. To će zahtijevati povećanje godišnjih ulaganja na oko 70 milijardi dolara za povećanje obnovljive električne energije sa 42 kilovata na 310 kilovata kako bi se zadovoljila polovica potreba za električnom energijom u regiji.
Nekoliko afričkih zemalja razvilo je strategije i ciljeve za potporu razvoju obnovljive energije, uključujući Egipat, Etiopiju, Keniju, Maroko i Južnu Afriku; nekoliko manjih zemalja također je postavilo ciljeve zelene energije; ulaganja u solarnu energiju u cijeloj afričkoj regiji također su značajan porast. Godine 2021. Daniel-Alexander Schroth, vršitelj dužnosti direktora za obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost u Afričkoj razvojnoj banci (AfDB), rekao je: "Solarni PV sada je najjeftiniji oblik razumne opcije za povećanje kapaciteta."
Između 2019. i 2020. afrički kapaciteti solarne i vjetroelektrane porasli su za 11 posto, odnosno 13 posto. U istom razdoblju hidroenergetski kapacitet povećan je za 25 posto. PricewaterhouseCoopers je izvijestio da je između 2013. i 2020. ukupni instalirani kapacitet obnovljive energije u Africi porastao za 24 GW i očekuje se da će porasti sa 180 milijuna džula u 2020. na 2,73 milijarde džula do 2050. godine. Osim toga, PwC vjeruje da će Africi trebati najmanje 2,8 trilijuna dolara kako bi do sredine stoljeća postigla neto nultu emisiju ugljika.
Prema PwC-u, Afrika ima potencijal za razvoj 59 terawata kapaciteta energije vjetra. Trenutno razvijeni kapacitet energije vjetra iznosi samo 0,01 posto, sa 6491 MW instaliranog kapaciteta u 2021. i 1321 MW kapaciteta u izgradnji. Afrika ima 9604 MW solarnih kapaciteta sa 7158 MW u izgradnji, s najvećim solarnim projektima u Južnoj Africi, Egiptu i Alžiru. Očekuje se da će bioenergija činiti oko 10 posto afričke opskrbe obnovljivom energijom do 2050. godine. Hidroenergija je također nedovoljno iskorištena, sa samo 11 posto jeftine električne energije u pogonu, s velikim potencijalom za razvoj geotermalne energije. Što se tiče nuklearne energije, Južnoafrička Republika jedina je zemlja na afričkom kontinentu s komercijalnom nuklearnom elektranom.
Međutim, da bi izgradila snažan sektor obnovljive energije, Africi će trebati potpora međunarodne zajednice, posebno u smislu financiranja. Ranije ove godine, Međunarodna agencija za energiju (IEA) održala je događaj u Parizu na kojem su se ministri i dionici iz cijelog svijeta složili da "još uvijek postoji potreba za jačanjem međunarodne akcije za rješavanje postojećih prepreka ulaganju u čistu energiju, a to zauzvrat olakšava raspoređivanje kapitala diljem kontinenta."
Strana ulaganja u obnovljive izvore energije u Africi već su u porastu. Na primjer, američki investitori udružili su snage s Američkom agencijom za međunarodni razvoj (USAID) i Prosper Africa kako bi istražili potencijal zelene energije obnovljive energije u Africi. Ovo je dio inicijative američke vlade za povećanje trgovine i ulaganja između afričkih zemalja i Sjedinjenih Država. Na COP 26 neke od najbogatijih zemalja svijeta obećale su Južnoafričkoj Republici 8,5 milijardi dolara potpora za klimatske promjene i koncesijskih zajmova. Osim toga, trebat će više privatnih ulaganja kako bi ograničila svoju proizvodnju ugljena i nafte i razvila svoj sektor obnovljive energije.
Osim toga, britanska tvrtka TuNur najavila je da će uložiti 1,5 milijardi dolara u izgradnju solarne elektrane od 500-megavata u Tunisu, u sjevernoj Africi. U međuvremenu, ogranak britanske vlade za financijski razvoj, British International Investment Corporation (BII), planira u sljedećih pet godina uložiti 6 milijardi dolara u Afriku, uglavnom u obnovljivu energiju i digitalnu infrastrukturu. Nick O'Donohoe, izvršni direktor BII-a, rekao je: "Bili smo značajan ulagač u afrički elektroenergetski sektor, u početku u energiju fosilnih goriva, a tijekom posljednje tri do četiri godine, u gotovo potpuno obnovljivu energiju."
Zaključno, uz svoj veliki potencijal nafte i plina s niskim udjelom ugljika, afrička bi regija također mogla postati elektrana obnovljive energije. Međutim, s ograničenom infrastrukturom i ograničenim nacionalnim financiranjem za razvoj obnovljive energije, međunarodna zajednica mora usmjeriti ulaganja u energiju u regiju kako bi izgradila snažan sektor obnovljive energije i doprinijela globalnom razvoju nulte neto energije.