Od izbijanja rusko-ukrajinskog rata, Njemačka se odmah pridružila sankcijama Rusiji, što je izravno dovelo do žestoke odmazde Rusije Njemačkoj u pogledu opskrbe prirodnim plinom. Danas Rusija svaki drugi dan Njemačkoj "isključuje plin", zbog čega se Njemačka gorko žali. Kako preživjeti ovu zimu veliki je problem s kojim se suočavaju njemačka vlada i njemački narod.
Ruski prirodni plin pokriva 55% ukupne njemačke potražnje. Iako Njemačka može uvoziti prirodni plin s Bliskog istoka i Sjedinjenih Država, to će je koštati više. Taj je trošak u očima Nijemaca neodrživ. Njemačka je u ovom slučaju prisiljena odustati od tzv. koncepta zaštite okoliša i ponovno pokrenuti termoelektrane.
Prema njemačkoj novinskoj agenciji u Berlinu, njemački energetski operater Unibo nedavno je najavio da će ponovno pokrenuti elektranu na ugljen Heiden u Petershagenu, u zapadnoj Njemačkoj, od 29. kolovoza, a očekuje se da će početno vrijeme rada biti do kraja travnja 2023. Nema sumnje da se ovaj potez koristi za ublažavanje nestašice energije s kojom se Njemačka suočava ove zime.
Njemačka planira ponovno pokrenuti termoelektrane, no to je izazvalo žestoko protivljenje domaćih organizacija za zaštitu okoliša. Njemačka je na početku bila jedna od ekološki najprihvatljivijih europskih zemalja, no sada je "spala" na točku ponovnog pokretanja termoelektrana. Ne protive se samo domaće organizacije, nego i međunarodne ekološke organizacije imaju negativan stav.
Uz energiju iz ugljena, nuklearna energija je stabilan i čist izvor energije. Stoga su se mnoge zemlje nakon napuštanja proizvodnje energije iz ugljena više usredotočile na energiju iz ugljena. No, i Njemačka ima nuklearne elektrane, ali Njemačka planira zatvoriti nuklearne elektrane na svom teritoriju i potpuno prestati koristiti nuklearne izvore 2022. godine.
Zapravo, Njemačka u početku nije bila toliko nesklona nuklearnoj energiji. Od 1969. Njemačka snažno promiče razvoj nuklearne energije u svojoj zemlji. Do 2011. Njemačka je izgradila ukupno 36 nuklearnih reaktora, a nuklearna energija je doprinijela 25% ukupne proizvodnje električne energije u Njemačkoj.
Glavni uzrok bio je potres u Japanu 2011. i nuklearna nesreća u Fukushimi, koja je prestrašila Europljane i uzrokovala pad povjerenja njemačkog naroda u nuklearnu energiju. Njemačko raspoloženje protiv nuklearne energije bilo je vrlo intenzivno. Njemačka je u dva tjedna nakon japanske nuklearne nesreće zatvorila 8 nuklearnih elektrana zaredom. U danima koji su uslijedili, Njemačka je također čistila svoje nuklearne elektrane i potpuno će ih ukloniti 2022. godine.
Kako bi zamijenila energiju prirodnog plina iz Rusije, Njemačka također aktivno traži druge alternative. Hidroenergetski razvoj u Njemačkoj je u redu. U zemlji postoji 5500 hidroelektrana, ali sve su to male hidroelektrane snage manje od 1,000 kilovata, uglavnom u rukama privatnih osoba i malih poduzeća.
Na području proizvodnje energije vjetra Njemačka je također u padu. Od 2016. godine njemačka industrija vjetroelektrana ukinula je gotovo 60000 radnih mjesta, a broj novopostavljenih vjetroturbina također se smanjivao godinama.
Prema njemačkim znanstvenicima, ako se njemačka lokalna solarna energija u potpunosti razvije, može osigurati veliku količinu električne energije. Međutim, stvari ne idu tako glatko kako su očekivali. Čimbenik razvoja industrije solarne energije u Njemačkoj je nedostatak radne snage. Stručnjaci iz industrije kažu da će samo za postizanje trenutačnih ciljeva ekspanzije njemačke fotonaponske industrije biti potrebno zaposliti oko 50000 radnika, ali tih radnika trenutno nema nigdje. I ne samo to, rijetki su i vrhunski talenti.
I otkrili su da je Kina najveći dobavljač solarne energije, a Kina je globalni lider u proizvodnom kapacitetu i tehnologiji. Dokumenti EU pokazuju da bi do 2025. sve nove zgrade i postojeće zgrade s razinom potrošnje energije D i višom trebale biti opremljene krovnom fotonaponskom opremom. Kina je veliki izvoznik krovnih fotonaponskih sustava i prirodno postaje prioritetna opcija za EU fotonaponske konstrukcije. 90% krovnih fotonaponskih proizvoda u Velikoj Britaniji dolazi iz Kine, a čak 95% solarnih panela proizvedeno je u Kini.
Što se tiče fotonaponske proizvodnje, kineska fotonaponska industrija vodeća je u svijetu. U kontekstu globalne energetske transformacije, kineska fotonaponska industrija postala je njezina okosnica, a također igra važnu ulogu u opskrbi energijom. Kineska fotonaponska industrija trenutačno ima najcjelovitiji opskrbni lanac na svijetu, od silikonskih materijala preko komponenti do fotonaponskih proizvoda. Krajem 2021. kineska proizvodnja polisilicija, komponenti, ćelija i silicijskih pločica činila je više od 70% globalne proizvodnje.
U to su vrijeme njemački mediji bili duboko zabrinuti zbog energetske krize izazvane rusko-ukrajinskim ratom. S jedne strane, bili su zabrinuti da se njemačka ovisnost o ruskoj energiji ne može eliminirati, as druge strane, njihova je ovisnost o kineskoj solarnoj industriji bila nezamjenjiva. Vjerovali su da Njemačka ne može izgubiti Kinu.
Drugim riječima, ako Njemačka želi razvijati solarnu energiju kao alternativni izvor energije, ne može bez Kine. Ali stvarnost nije optimistična. Sjedinjene Države počele su gurati EU da bojkotira Kinu u Trumpovoj eri. Pridruživanje Njemačke tehnološkoj opsadi Kine znači poduzimanje niza mjera za ograničavanje tehnološkog poslovanja kineskih kompanija u Njemačkoj. Te mjere uključuju jačanje nadzora i pregleda kineskih tvrtki, ograničavanje kineskim tvrtkama da uđu u važna područja Njemačke i jačanje zaštite intelektualnog vlasništva kineskih tvrtki u Njemačkoj.
U ovom slučaju Njemačka treba Kinu kako bi nastavila pružati visokokvalitetne proizvode, ali također želi obuzdati Kinu sa svih aspekata. Ovo je nedvojbeno vrlo kontradiktorna situacija. A stvarnost je mnogo ozbiljnija od zamišljanja.
Njemački energetski stručnjak Alexander Lahr rekao je da je EU uvela višestruke sankcije Rusiji dok se rusko-ukrajinski sukob nastavlja. Pod povratnom reakcijom sankcija, europska energetska kriza dodatno će se pogoršati; umjesto toga, Sjedinjene Države će izvući korist. Danas je utjecaj Sjedinjenih Država u Europi dodatno proširen, a Europa sve više ovisi o Sjedinjenim Državama na gospodarskom, sigurnosnom i političkom polju.
I ne samo to, cijeli Zapad je upao u recesiju koju smo sami napravili, a cijeli svijet je u intenzivnoj fazi transformacije, a energetska kriza je samo dio toga. Pod provokacijom koju predvode Sjedinjene Države, svijet je stjeran u tabor koji podržava ili se protivi hegemoniji Europe i Sjedinjenih Država. Ali očito je da Zapad od toga nije imao nikakve koristi. Ako Zapadu nedostaje povjerenja i na kraju ne uspije prevladati ovu poteškoću ili zbog toga padne u recesiju, onda će biti sam kriv.