Vijesti

Instalirani kapacitet fotonaponskog proizvoda u Grčkoj doseže 792 MW u 2021. godini

Apr 14, 2022Ostavite poruku

Prema najnovijim statističkim podacima koje je objavila Grčka, instalirani solarni kapacitet iznosio je 792 MW 2021. godine. Međutim, zemlja je također najavila planove za odgodu postupnog ukidanja ugljena do 2028. godine.



Upravo ovog tjedna, grčki premijer Kyriakos Mitsotakis nazočio je predstavljanju solarnog niza snage 204 MW, najvećeg fotonaponskog projekta u zemlji. Međutim, otkrio je i lošu vijest da Grčka neće postupno ukidati proizvodnju energije iz ugljena do 2028.


Grčki nacionalni regulator za obnovljivu energiju, Dapeep (Organizacija za operatore obnovljive energije i Jamstvo podrijetla), objavio je statističke podatke zemlje za 2021. Međutim, njegovo izvješće ne obuhvaća mrežne mjerne sustave, računajući samo solarne nizove koji su već spojeni na mrežu, a ne one koji su instalirani, već čekaju da budu spojeni na mrežu.


Grčka je prošle godine instalirala 792 MW novih fotonaponskih kapaciteta, priopćila je Helenska fotonaponska poslovna udruga (Helapco). To uključuje 384 MW solarnog kapaciteta povezanog s mrežom, 38 MW neto mjernih sustava spojenih na kopnene ili otočne mreže te 370 MW novih fotonaponskih projekata koji su instalirani krajem prošle godine, ali će biti pušteni u rad tek ove godine.


Ovaj problem nije nov. Isti se problem dogodio i 2020. godine, uključujući solarne projekte manje od 500 kW koji uživaju stabilnu tarifu za napajanje (FIT). Ako se ti projekti ne uspiju na vrijeme povezati s mrežom, izgubit će subvencijsku potporu. Međutim, mnogi su projekti spremni za povezivanje s mrežom, ali lokalna mreža često sporo obrađuje priljev aplikacija za mrežne priključke, što dovodi do mogućnosti da neki od njih izgube stabilnu subvenciju fit.


Stoga vlada dopušta tim projektima da nastave uživati u FIT-u sve dok su u potpunosti instalirani u roku, a zatim kasnije spojeni na mrežu.


Grčka je 2020. instalirala 913 MW novog fotonaponskog kapaciteta. Trenutačno solarni projekti do 500 kW nisu obvezni sudjelovati na konkurentnom natječaju u Grčkoj i mogu zahtijevati stabilnu cijenu električne energije od 65,74 EUR (71,43 USD)/MWh sve dok je instalacija dovršena do kraja kolovoza 2022.


Dapeep je otkrio da je Grčka do kraja 2021. na mrežu povezala 3,66 GW zemaljskih solarnih farmi i 375 MW krovnih fotonaponskih sustava. Te brojke ne uključuju polja neto mjerenja. Dapeep je također rekao da je Grčka imala višak od oko 250 milijuna dolara u svom fondu za obnovljivu energiju od prosinca 2021. i da očekuje da će višak do prosinca 2022. dosegnuti 2,45 milijardi dolara.


Prema Helapcu, kumulativni neto kapacitet Grčke iznosi 89 MW. Prilično impresivno, 98% neto mjernih instalacija prošle godine bili su komercijalni sustavi.


Vlada je prije nekoliko mjeseci uvela neke političke promjene kako bi poduprla neto mjerenje. Međutim, uspjeh ovih mjera ogleda se samo u sustavima instaliranim ove godine.


Misotakis je ovog tjedna otvorio najveći fotonaponski projekt u Grčkoj u rudarskom gradu Kozani. U travnju 2019. projekt snage 204 MW uspješno je nagrađen na prvom zajedničkom natjecateljskom natječaju za solarnu energiju i vjetar u zemlji.


Njemačka Juwi Grupa pobijedila je u prvom dijelu projekta, 139,24 MW električne energije, po subvencioniranoj cijeni električne energije od 0,05446 eura/kWh. Dva manja projektna bloka (27,68 MW odnosno 37,37 MW) dobila su subvencioniranu cijenu električne energije od 0,06472 EUR/kWh. Projekt snage 204 MW kasnije je prodan atenskom Hellenic Petroleumu i dio je grčkog cilja instaliranja 3 GW solarne energije u lignitnim regijama zemlje. To je najveći dvopojasni solarni park u Europi i najveća solarna farma komunalnih razmjera na jugoistoku Europe, navodi Juwi.


Kašnjenje u postupnom ukidanju proizvodnje energije na ugljen


Međutim, Misotakis je također donio neke loše vijesti ovog tjedna. Otkrio je da će Grčka odgoditi postupno ukidanje proizvodnje energije na ugljen do 2028. godine i planira proširiti proizvodnju rudarstva lignita za 50 posto. Grčki premijer izjavio je kako ti potezi ne predstavljaju zaokret u energetskoj politici i ustrajavao kako će Grčka ostati predana zelenoj energetskoj tranziciji.


Nedavna potpora lignitu dolazi kao odgovor na rat u Ukrajini i napore za smanjenje oslanjanja na ruski plin. Misotakis je kazao kako je odluka privremena mjera i nema utjecaja na ciljeve Grčke vezane za klimu i nultu neto stopu emisija.


U rujnu 2019. grčka vlada rekla je da će postupno ukinuti ugljen iz svoje mješavine električne energije do 2028. No, nekoliko događaja od tada je to dovelo do 2025. godine. Ovaj tjedan postupno ukidanje lignita ponovno je odgođeno za 2028. godinu.


Mnogo je čimbenika koji utječu na vrijeme postupnog ukidanja proizvodnje energije na ugljen u Grčkoj, uključujući cijenu prirodnog plina, cijenu emisija ugljika, brzinu kojom Grčka razvija nove kapacitete za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, nove elektroenergetske interkonekcije i političke mandate EU- a.


Grčko Ministarstvo životnog okoliša i energetike priopćilo je kako će uskoro biti predstavljen novi nacrt zakona kojim će se omogućiti brže licenciranje politike obnovljive energije i skladištenja energije. Novi prijedlog zakona bit će drugi veliki preustroj energetske politike u Grčkoj od uvođenja prvog paketa politike 2020. Ali kako je vrijeme prolazilo, vrijeme je istjecalo za Grčku.


Pošaljite upit