Zabrinutost oko energetske sigurnosti koja proizlazi iz rusko-ukrajinskog rata potaknula je zemlje da se sve više okreću obnovljivim izvorima energije kao što su solarna energija i energija vjetra kako bi smanjile svoju ovisnost o uvezenim fosilnim gorivima. U isto vrijeme, cijena uvezenih fosilnih goriva je skočila, povećavajući konkurentnost solarne PV i energije vjetra u odnosu na fosilna goriva. Prema posljednjoj verziji Međunarodne agencije za energiju "Obnovljiva energija 2022", procjenjuje se da će se tijekom 2022-2027 globalni kapacitet proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora povećati za 2400 GW, što je ekvivalent trenutnom ukupnom kapacitetu proizvodnje električne energije u Kini.
Globalno širenje kapaciteta obnovljive energije u sljedećih pet godina bit će mnogo brže nego što se očekivalo prije godinu dana. U 2022-2027 godini IEA-ina osnovna prognoza pokazuje da će globalna postrojenja za obnovljivu energiju porasti za gotovo 2400 GW, što je ekvivalent trenutnom instaliranom kapacitetu Kine. To je povećanje od 85 posto u odnosu na prethodnu petogodišnju prognozu i gotovo 30 posto u odnosu na prošlogodišnju prognozu, što je najveća revizija prema gore IEA-ine prognoze ikada. Obnovljivi izvori energije činit će više od 90 posto globalnih povećanja kapaciteta električne energije tijekom predviđenog razdoblja, prvenstveno zahvaljujući Kini, Europskoj uniji, Sjedinjenim Državama i Indiji. Sve te zemlje aktivno promiču energetsku politiku, regulatorne i tržišne reforme, a kineski 14. petogodišnji plan i tržišne reforme, program REPowerEU Europske unije i američki Zakon o smanjenju inflacije glavni su pokretači revidiranih prognoza.
Do 2025. obnovljiva energija nadmašit će ugljen kao najveći izvor proizvodnje električne energije na globalnoj razini, a njezin će udio u miksu električne energije do tada porasti za 10 postotnih bodova, dosegnuvši 38 posto 2027. Obnovljivi izvori energije jedini su izvor proizvodnje koji nastavlja rasti , s ugljenom, prirodnim plinom, nuklearnom energijom i naftom čiji se udio u proizvodnji smanjuje. Kapacitet vjetra i solarne fotonaponske energije više će se nego udvostručiti tijekom sljedećih pet godina, osiguravajući gotovo 20 posto globalne proizvodnje električne energije 2027. godine, što zahtijeva dodatnu fleksibilnost elektroenergetskog sustava. U međuvremenu, rast dispečabilnih obnovljivih izvora energije, uključujući hidroenergiju, bioenergiju, geotermalnu i solarnu toplinu, ostaje ograničen.
Očekuje se da će do 2027. globalni instalirani solarni fotonaponski kapacitet premašiti instalirani kapacitet ugljena i postati najveći instalirani kapacitet na svijetu, a kumulativni instalirani solarni fotonaponski kapacitet utrostručit će se, povećavši se za gotovo 1500 GW u ovom razdoblju, nadmašivši prirodni plin do 2026., Prestići ugljena do 2027. Iako je trenutačno zbog porasta cijena robe, solarna fotonaponska energija najjeftinija opcija za novu proizvodnju električne energije u velikoj većini zemalja diljem svijeta. Distribuirani solarni PV (kao što su solarne zgrade na krovovima) također će ubrzati rast zbog viših maloprodajnih cijena električne energije i povećane potpore politici kako bi se potrošačima pomoglo uštedjeti na računima za energiju.
Globalni kapacitet vjetroelektrana trebao bi se udvostručiti, pri čemu će projekti na moru činiti petinu povećanja. Očekuje se da će više od 570 GW kopnenih vjetroelektrana početi raditi tijekom razdoblja 2022-2027. Globalni rast pučinske vjetroelektrane se ubrzava, dok će europski globalni udio instaliranog kapaciteta pučinske vjetroelektrane pasti sa 50 posto u 2021. na 30 posto 2027. godine, zbog brzog razvoja pučinske vjetroelektrane u Kini i Sjedinjenim Državama.
Daljnja analiza Međunarodne agencije za energiju pokazuje da bi se, ako se zemlje pozabave političkim, regulatornim, licencnim i financijskim izazovima, globalni kapacitet obnovljive energije mogao povećati za 25 posto u usporedbi s gornjom osnovnom prognozom. U većini naprednih gospodarstava, izazovi za daljnji razvoj obnovljive energije leže prvenstveno u postupcima izdavanja dozvola i neadekvatnoj mrežnoj infrastrukturi. U gospodarstvima u nastajanju nesigurnost politike i regulative ostaje glavna prepreka ubrzanom širenju obnovljive energije. U gospodarstvima u razvoju postoje izazovi sa slabom mrežnom infrastrukturom i nedostatkom pristupa pristupačnom financiranju. Ako se zemlje pozabave ovim izazovima, globalni kapacitet obnovljive energije mogao bi se povećati za gotovo 3000 GW.