Europska komisija predložila je 14. rujna hitnu intervenciju na europskom energetskom tržištu kako bi ublažila nedavni nagli porast cijena energije. Prethodno istaknuti prijedlog o postavljanju gornje granice cijene prirodnog plina nije uključen zbog kontroverzi.
Glavne mjere koje predlaže Europska komisija uključuju: države članice smanjuju potrošnju električne energije za najmanje 5 posto tijekom razdoblja vršne potrošnje električne energije i smanjuju ukupnu potražnju za električnom energijom za najmanje 10 posto do 31. ožujka 2023.; Ograničenja prihoda za tvrtke za proizvodnju električne energije postavljena su na 180 eura po megavat satu; porez od najmanje 33 posto nameće se na višak dobiti koju ostvaruju sektori nafte, plina, ugljena i rafinerija. Posljednje dvije mjere pomoći će EU-u prikupiti oko 140 milijardi eura, priopćila je Europska komisija.
Timmermans, izvršni potpredsjednik Europske komisije, rekao je na konferenciji za novinare da su ove mjere bez presedana nužan odgovor na nestašicu zaliha energije i visoke cijene energije koje pogađaju Europu. Smanjenje potražnje za električnom energijom ključno je za uspjeh ovih mjera. Ograničenje ogromnih prihoda potaknulo bi profitabilne energetske tvrtke da pomognu korisnicima koji se bore. Era jeftinih fosilnih goriva je završila, a EU mora ubrzati prijelaz na domaću obnovljivu energiju.
Od izbijanja ukrajinske krize, zbog povratnog učinka sankcija EU-a na Rusiju, opskrba energijom u Europi bila je ograničena, a cijene plina i električne energije skočile su. U kombinaciji s padom proizvodnje hidroenergije zbog ekstremnih vremenskih uvjeta ovog ljeta, kao i popravcima i zatvaranjima nekih starijih elektrana, proizvodnja električne energije u EU-u bila je niska u posljednjih nekoliko mjeseci, što je dodatno pogoršalo nedovoljnu opskrbu energijom i visoke cijene, koje uzrokuju trpjeti potrošači i industrija. Ogromno opterećenje spriječilo je europski gospodarski oporavak.
Prethodno je Europska komisija predložila samo određivanje gornje granice cijena ruskog prirodnog plina, a zemlje članice EU-a imaju velike razlike po tom pitanju. Neke države članice zabrinute su da će ta mjera dodatno utjecati na opskrbu Europom ruskim plinom, tvrdeći da taj potez neće pomoći u smirivanju rastućih cijena plina. Također, prijedlozi za šire ograničenje cijene plina nisu dobili široku potporu. Neke zemlje članice vjeruju da će ovaj potez dovesti do izvoza više prirodnog plina u druge regije, što će pogoršati energetske probleme u Europi i ugroziti sigurnost opskrbe.
Za odobrenje prijedloga Europske komisije potrebna je potpora većine država članica EU-a. Ministri energetike EU planiraju održati još jedan poseban energetski sastanak 30. rujna.